Heljda je jedna od najpopularnih žitarica zdrave ishrane. Za njen uzgoj pogoduje upravo visinska klima ovog podneblja.
Istorija uzgoja i prerade heljde
Heljda (Polygonum fagopyrum L.) se vijekovima gaji kao žitarica. Divlja forma potiče iz Kine, odakle se proširila na zapad. Samonikle vrste mogu se naći i danas u Kini (Himalaji) na nadmorskoj visini od 4.500 metara. Ovaj podatak najbolje ilustruje koliko je to žitarica za brdsko-planinska područja. Prema nekim izvorima Mongoli su je prenijeli u Evropu krajem 14. vijeka, ali postoje podaci da se ona u Rusiji gajila i prije toga.
Danas se heljda u svijetu gaji na oko dva miliona hektara. Najveći proizvođači ove žitarice su zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza, zatim Kina, Brazil, Poljska, Francuska, Japan, SAD… Preko pola svjetske proizvodnje daju zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza. Ova poljoprivredna kultura je žitarica i služi za ishranu, ali ona je i ljekovita i medonosna biljka. U Njemačkoj je 1999. godine proglašena za ljukovitu biljku godine.
Novija istorija uzgoja i prerade heljde
U Bosanskom Petrovcu heljda se gajila do šezdesetih godina, to je bila kultura siromašnih krajeva, a ponovo se gaji od 2009. U Bosni i Hercegovini heljda se sije na blizu 500 hektara, a od toga petina proizvodnje ove poljoprivredne kulture gaji se na području Bosanskog Petrovca.
Ljekovita svojstva heljde
bogata je dijetalnim vlaknima
sadrži osam esencijalnih aminokiselina
bogata je mineralima – sadrži fosfor, magnezij, željezo, cink, bakar i mangan
bogata je flavonoidima, posebno rutinom
smanjuje razinu šećera u krvi, povoljna je za dijabetičare
otkriveno je da heljda smanjuje visoki tlak i kolesterol
ne sadrži gluten, zbog toga je pogodna za alergične osobe
održava zdravlje kardiovaskularnog sistema
smanjuje rizik od raka
Heljda ne sadrži gluten, zbog čega je pogodna za osobe koje su na njega alergične.